Portal za samostalna putovanja i backpacking

Pratite nas:






Fotografije:



Video:



Mali trikovi:



Čudnovati božićni običaji

tekst: Peter Polić
slike: telegraph.co.uk


some_alt
Caga tio katalonski ukrasi

Božić je u većini kršćanskih zemalja najpopularniji blagdan uopće te ga milijuni ljudi diljem svijeta sa nestrpljenjem iščekuju. Kićenje bora, odlazak na polnoćku, pokloni koje donosi djedica iz Laponije gotovo su globalna pojava koja se povezuje uz ovaj blagdan za koji većina priželjkuje hladni zimski dan sa snijegom. Isto tako Božić već dugo godina nije samo kršćanski blagdan, već je i glavni događaj tijekom zime koji su prihvatile i razne sekularne skupine, kao i glavni događaj konzumerskog društva. Ipak uz univerzalne običaje pojavljuje se čitav niz lokalnih običaja koji su povezani sa određenim područjem ili regijom, od kojih poneki zaista zvuče zanimljivo. U nastavku donosimo neke od najzanimljivjih neobičnih božićnih običaja.


Katalonija

Katalonci na Božić imaju običaj Caga tio, pri čemu se male figurice stvaraju od komadića drveta i ukrašavaju tako da presjek drveta izgleda poput ljudskog lica, postavljeno na dva štapića nalik na lizaljke. Djeca obično te figurice dobivaju 8. prosinca, te ih čuvaju do Božića. Vjeruje se kako ukoliko ih se hrani i čuva ih se na toplome, figurice će narasti. Naravno, drvene figurice ne rastu, ali roditelji ih često zamjenjuju za druge, slične a malo veće figurice kako bi razveselili djecu. Kada dođe Božić, figurica se udara štapićima dok ne "pokaka" poklone. Izvorno ih se stavljalo u kamine na vatru kako bi djelomično sagorjeli i pod pritiskom vatre bili "prisiljeni" dati poklone, no kako većina modernih domaćinstava u Kataloniji više nema kamine kod kuće, tradicija je preoblikovana.

Još jedna tradicija nastavlja se na fekalne osobine likova, pa tako Katalonci često u predbožićno vrijeme stvaraju male figurice caganers koje prikazuju poznate ličnosti ili poznate figure u neobičnim pozama obavljajući "veliku nuždu".


Venecuela

some_alt
originalni način za odlazak na božićnu misu

U glavnom gradu Venecuele Caracasu svake se godine na božićno jutro zatvaraju ulice za promet i omogućava se građanima siguran i jednostavan dolazak na božićnu misu na rolama! Tako su ulice Caracasa rano ujutro na Božić prepuštene rolerima umjesto automobilima i drugim oblicima prijevoza. Na rolama na misu dolaze podjednako i mladi i stari. Da stvar bude zanimljivija, djeca imaju običaj vezati komad niti za svoj palac i kroz prozor izvesti niti izvan kuće kako bi drugi kraj visio uz ulicu, a kako bi prolazeći roleri koji idu na misu mogli ih prijateljski lagano povući u prolazu.


Skandinavija

some_alt
slamnati jarac uz božićno drvce)

U Skandinaviji su božićni običaji usko povezani sa prethodnim poganskim običajima i religijama. Tako je jedan od običaja uz božićno drvce uz poklone i jaslice također postaviti i slamnatog jarca. Tradicija potječe iz nordijske mitologije, pri čemu se vjerovalo kako bog groma Thor putuje na kočiji koju vuku dva jarca.

Ovo nije jedina zanimljiva skandinavska tradicija. Druga tradicija jest vjerovanje kako tijekom Božića dolaze i zli duhovi i vještice pa stoga prije spavanja na badnju noć potrebno je sakriti sve metle. Zanimljivo, u nekim dijelovima Italije vjeruje se kako poklone na Božić ne donosi djedica iz Laponije već dobra vještica La Befana.

Iako ne dolaze specifični čudnovati običaji za Božić sa Grenlanda, sa ovog najvećeg otoka na svijetu koji se nalazi u artičkom krugu dolazi vjerojatno najviše čudnovati božićni jelovnik: Mattak je jelo od sirove kitove kože i masti u ribljem ili kitovom ulju, dok je još zanimljivije jelo kiviak koje se izrađuje tako da se tijekom ljeta meso njorke, male artičke ptice omotava u kožu od tuljana i potom zakopava u zemlju. Nekoliko mjeseci kasnije, odnosno neposredno pred Božić otkopava i jede se djelomično raspadnuto meso. Osim toga, Grenlađani vjeruju kako je i djed Božićnjak "njihov momak", te svake godine dolazi ljetovati na sjever Grenlanda, kada mu Laponija postane nepodnošljivo vruća.





Ukrajina

some_alt
paukova mreža kao božićni ukras

Tradicija je u Ukrajini svake godine na božićno drvce dodati i stiliziranu paukovu mrežu kao jedan od ukrasa drvca. Navodno paukova mreža donosi sreću i tjera nesreću. Izvor ovoga običaja nalazi se u legendi prema kojoj jedna siromašna starica nije imala čime okititi bor, te ga je postavila tako neokićenog u sobi. Jedan pauk koji se sakrivao tijekom zime u njezinoj sobi sažalio se, te je tijekom noći ispleo prekrasne dekoracije od paukove mreže preko cijelog bora i učinio to drvce prekrasnim. Na božićno jutro starica se probudila i vidjela prekrasno i svjetlucavo ukrašeno božićno drvce.

Ne zaboravimo, Ukrajinci su pravoslavne vjeroispovjesti te Božić slave 7. siječnja.


Engleska

some_alt
Božićno kupanje u Brightonu

Svake godine odvažni stavnovnici Londona na božićno jutro odlazi do Serpentinea u Hyde Parku ili do plaže u Brightonu na kupanje! Iako je božićno kupanje tradicija u Australiji gdje je tijekom Božića more ugodno i toplo, ova tradicija razvila se i u Engleskoj gdje je tijekom cijele godine, a posebno tijekom Božića more ledeno. Posebno je popularno otići na kupanje sa karakterističnim kapama djeda Božićnjaka, pa čak i u cijelim odijelima djeda Božićnjaka.

Ista se tradicija održava u Nici u Francuskoj kao i u Irskoj, gdje hrabri Irci uskaču u ledene vode Irskog mora. Ne zaboravimo ni našu tradiciju u Splitu, doduše novogodišnju, picigina na Bačvicama.


objavljeno: 2016-12-24



Aktualno:

Rim iz Trsta za 20 eura povratno

Malta iz Bologne za 43 eura povratno

Dubrovnik iz Zagreba za 538 kuna

New York iz Splita za 369 eura povratno

Wroclaw iz Trevisa za 26 eura povratno



Povezano:

Wizzair nudi 20% popusta

Velika tura božićnim sajmovima za 609 kuna

Wizzair akcija: 50% povoljnija druga karta

Najljepši prirodni lukovi

Karnevali koje morate posjetiti

Najbolje zemlje za posjetiti u 2017. godini

Maroko (I. dio)

Minhen

Berlin

Zima u Salzburgu

Budimpešta



Pogledajte još:

Najljepše staze uz hrvatske rijeke


Maroko (I. dio)


Najljepši prirodni lukovi


Unije: otok različitosti


Minhen