Moldavija: Sve što trebate znati

Smještena na brežuljkastom terenu između rijeka Prut i Dnjestar, Moldavija je najmanje posjećena zemlja Europe i još uvijek relativno egzotična država o kojoj se nažalost, a pomalo i nepravedno, češće govori u negativnom kontekstu zbog slabe razvijenosti i siromaštva nego kao o potencijalnoj i zanimljivoj turističkoj destinaciji. Turisti, posebno izvan Kišinjeva, gotovo da i ne postoje: ovo je prva država u kojoj sam proveo duže od tjedan dana a da nisam sreo niti jednog jedinog turista. Pa zašto onda uopće ići u Moldaviju? Zbog odličnog vina, prekrasnih samostana, zanimljive arhitekture u kojoj se isprepliće rumunjska secesija s početka dvadesetog stoljeća i desetljeća sovjetskog realizma i zbog pomalo bizarne odmetnute republike Pridnjestrovlja koja iako funkcionira kao suverena država, u ovom vodiču će biti uključena u Moldaviju.

NAPOMENA: Iako je Transdnjistrija odnosno Pridnjestrovlje prema međunarodnom pravu dio Moldavije, ona je de-facto nezavisna država. Ipak iz praktičnih razloga uvrstio sam ju u ovaj vodič s obzirom da većina putnika koji dolaze do Moldavije posjećuju i ovu separatističku republiku. Nadalje, koristim naziv Pridnjestrovlje, jer se oni sami tako nazivaju a isto tako je i službeni naziv na hrvatskom jeziku (Pridnjestrovska moldavska republika), dok međunarodni naziv Transdnjistrija kod lokalnog stanovništva izaziva negativne konotacije s nazivom Moldavije tijekom nacističke okupacije u drugom svjetskom ratu. U ovom vodiču kao ni u svim drugim člancima na ovoj stranici ne namjeravam ulaziti u politička, pravna i bilo kakva druga pitanja vezana uz Moldavsko-transdnjistrijski spor ili bilo kakve druge političke i granične sporove.

Viza i Ulazak u zemlju

Za građane Republike Hrvatske i ostatka Europske unije za boravak do 90 dana u Moldaviji nisu potrebne vize. Prijelaz granice je jednostavan i relativno brz. Naravno, potrebna je putovnica. Postoji više graničnih prijelaza s Rumunjskom i Ukrajinom te je na svima relativno jednostavna procedura.

Pretražite najpovoljnije letove iz Hrvatske do Moldavije

Ukoliko idete u Pridnjestrovje, opet ćete morati prelaziti granicu pri čemu će vam granični službenici ove nepriznate države provjeriti (ali ne i pečatirati) putovnicu i dodijeliti imigracijski papir s naznačenim vremenom do kad morate izaći iz države (može se produžiti u bilo kojoj policijskoj stanici). Sličan imigracijski papirić dobiva se i pri ulasku u Bjelorusiju ili Rusiju i nikako ga nemojte izgubiti!

Sve do nedavno bilo je potrebno registrirati se u policijskoj stanici ukoliko ostajete duže od 24 sata. Prema trenutno dostupnim informacijama, ta praska je napuštena. Za dva dana boravka nisam trebao registrirati se.

VAŽNO: Iz Pridnjestrovja može se nastaviti putovanje u Ukrajinu. S obzirom na to da Moldavci ne kontroliraju granične prijelaze na području Pridnjestrovja, ukoliko se vratite u Moldaviju mogli biste imati problema zbog ilegalnog izlaska iz države. U tom slučaju vratite se opet preko Pridnjestrovja ili zatražite novu putovnicu.

Kultura i običaji

Moldavija je dio veće istoimene pokrajine koja se prvenstveno nalazi u Rumunjskoj i smještena je na takozvanoj moldavskoj visoravni. Ime Moldavija potječe od nekadašnje srednjovjekovne kneževine. Slijedom povijesnih okolnosti značajan broj Moldavaca se smatra Rumunjima. S druge strane, gotovo pola stoljeća sovjetske vlasti dovelo je do snažne rusifikacije pa također velik broj Moldavaca, čak i etnički Rumunja, koristi kao prvi jezik ruski i osjeća se kao poseban entitet. Prema nekim procjenama, odnos između pro-ruskih i pro-rumunjskih tj. pro-europskh Moldavaca je blago na strani pro-europskih, što su dokazali i posljednji izbori. Naravno, treba spomenuti i da se dio pro-europskih Moldavaca smatra kao zasebni, moldavski entitet, neovisan o rumunjskoj. Nadalje, situacija se značajno komplicira kada se uzme u obzir da je osim odmetnute republike Pridnjestrovlja u Moldaviji prisutna i autonomna regija Gaugazija koju nastanjuje istoimeni narod turkijskog porijekla s pravoslavnom vjerom u kojoj postoji snažni pro-ruski sentiment te što je pro-ruski orijentirano stanovništvo velikog dijela sjeveroistoka i juga zemlje. Nema dvojbe kako tolika etnička i politička razjedinjenost koja podiže viske tenzije predstavlja veoma težak uteg za državu u nastojanju da se fokusira na ekonomske probleme.

Smještena geografski na raskrižju latinske, slavenske i drugih kultura, Moldavija je obogatila vlastitu kulturu usvajajući i održavajući tradiciju susjednih regija i drugih utjecajnih izvora. Iako pretežito dominira utjecaj istočnorumunjske kulture, Moldavija sve više razvija svoje vlastite kulturne tradicije koje postaju važan znak moldavskog identiteta. Kulturnu baštinu zemlje obilježile su brojne crkve i samostani među kojima poseban status ima Orhei Vecchuli (Stari Orhei), smješten šezdesetak kilometara sjeverno od Kišinjeva na mjestu gdje rijeka Raut čini uski zavoj i kanjon. Prirodni krajolik vapnenačkih stijena, koje je erodirala rijeka, kombiniran je s arheološkim ostacima drevne Tripilske civilizacije te zanimljivim samostanom smještenim u spilji.

Knjige i vodiči

S obzirom na činjenicu da je Moldavija najmanje posjećivana država u Europi, ne iznenađuje činjenica što gotovo uopće ne postoje izdanja renomiranih turističkih vodiča za Moldaviju. Izdanje Lonely Planeta za Rumunjsku iz 2007. godine pokriva i Moldaviju, ali naravno, od tada se dosta toga promijenilo. Moldavija je kratko pokrivena i izdanjem Lonely Planeta "Eastern Europe" iz 2022. godine.

Kultura i običaji

Umjetnost Moldavije razvija se pod snažnim utjecajem rumunjske, zapadnoeuropske i ruske umjetnosti. Počevši od 19. stoljeća, snažan zapadnoeuropski (osobito francuski) utjecaj postao je vidljiv u književnosti i umjetnosti. Dobiveni melting pot proizveo je bogatu kulturnu tradiciju. Iako su kontakti s inozemstvom bili neizbježna posljedica geografskog položaja regije, njihov je utjecaj služio samo jačanju vitalne i otporne popularne kulture.

Moldavija je dom nekoliko iznimnih književnika koji su oblikovali kulturnu baštinu zemlje. Ion Druta, jedan od najpoznatijih pisaca, istražuje teme ljubavi i ljudske sudbine u svojim romanima poput "Kodrinske jeseni". Grigore Vieru, cijenjeni pjesnik, svojim stihovima dotiče teme ljubavi, domovine i prirode. Vladimir Besleaga se ističe romanom "Moldavska krv", koji pruža uvid u povijest i odrastanje u sovjetskom razdoblju. Ion Turcanu, kao esejist, istražuje moldavsku kulturu i identitet, a Emilian Galaicu-Paun svojim djelima istražuje teme poput identiteta i sjećanja. Ovi talentirani pisaci su ostavili dubok trag u moldavskoj književnosti svojim jedinstvenim stilom i tematskim fokusom.

Nažalost nisam pronašao nijedno djelo prevedeno na hrvatski jezik.

Jezik

Službeni jezik u Moldaviji je moldavski koji je zapravo inačica rumunjskog jezika. Većina stanovništva također priča i ruski jezik, od čega ih barem trećina ruski jezik navodi kao svoj primarni jezik, prvenstveno u pograničnim područjima s Ukrajinom i u pokrajini Gaugaziji. U Pridnjestrovlju gotovo isključivo se koristi ruski. Gaugazi koriste i svoj gaugaški jezik koji je inačica turskog jezika.

Među mlađom populacijom engleski je sve više prisutan pa se u većim gradovima može bez problema sporazumijevati na engleskom. U manjim sredinama poznavanje ruskog ili rumunjskog bit će neophodno.

Smještena na plodnom području omeđenom rijekama Prut i Dnjestar odnosno Ukrajinom i Rumunjskom na istoku i zapadu, Moldavija je pretežito brežuljkasta država s velikim zelenim površinama pokrivenim pašnjacima, vinogradima i šumama. Brežuljci su uglavnom niski, blagih padina i obrasli zelenilom. Iako nema prirodnih fenomena koji će obarati s nogu, relativno netaknuta priroda idealna je za ljubitelje dugih pješačkih ruta i biciklizma.

Južni dio Pridnjestrovja smatra se zapadnim rubom euroazijske stepe te ima karakterističan stepski krajolik uobičajen za golemo stepsko područje koje se pruža od istočnih moldavskih granica sve do Mongolije i Kine.

Klima

Iako nema izlaza na more, dvjestotinjak metara izlaza na Dunav povezuje Moldaviju s ostatkom svijeta. Blizina Crnog mora donosi Moldaviji blagu kontinentalnu klimu pri čemu su ljeta uglavnom vruća i djelomično vlažna dok su zime hladne i suhe. Najviše padalina zbiva se tijekom jeseni (listopad i studeni) te početak ljeta, kad su česti snažni pljuskovi praćeni odronima zemlje. Takva klima idealna je za uzgoj vinove loze, zahvaljujući čemu su moldavska vina među najcjenjenijima na svijetu.

Najpovoljnije vrijeme za posjetu Moldaviji jest kasno proljeće ili rana jesen. Temperature postaju podnošljive, kišna razdoblja su rijetka a priroda pokazuje svoju ljepotu u punom sjaju. Razdoblje berbe grožda krajem rujna i početkom listopada također je i razdoblje kada se održavaju brojne svečanosti i festivali u Moldaviji.

Cijene i novac

Valuta u Moldaviji jest Moldavski leu, dalje podijeljen na bani. Ime valute dolazi iz rumunjskog jezika i znači "lav", a isto ime valute ima i Rumunjska. Pridnjestrovje koristi svoju valutu, pridnjestrovsku rublju koja nije prihvaćena nigdje izvan te separatističke države.

Gotovo svugdje se može platiti u Moldaviji karticama, od dućana do kafića i restorana, tako da je gotovina potrebna isključivo za plaćanje javnog prijevoza i kod uličnih prodavača, primjerice na tržnici. S druge strane, međunarodne kartice neće raditi u Pridnjestrovju pa budite spremni ponijeti sa sobom dovoljno gotovine.

Službeni tečaj pridnjestrovske rublje pronađite OVDJE

U usporedbi s Hrvatskom, cijene su osjetno niže za gotovo sve usluge u Moldaviji, čak i u samom glavnom gradu. Dok su cijene namirnica u supermarketima tek neznatno niže, cijene u restoranima i kafićima uglavnom su znatno niže, uz iznimku nekoliko elitnih restorana i kafića koji drže zapadnjačke cijene i uglavnom ih pohode ekspati i bogatiji Moldavci.

Karte za autobuse i maršrutke su iznimno povoljne, posebice za domaće linije.

Transdnjistrija je još jeftinija od Moldavije. Cijena kave u središtu Tiraspola rijetko će prelaziti jedan euro dok će u Kišinjevu varirati od euro pa do dva i pol eura u elitnijim kafićima (ako nosite posao sa sobom na putovanje odličan je Tucano caffe koji je u isto vrijeme i shared working area, idealan izbor za digitalne nomade).

Wi-fi i SIM kartice

Moldcell nudi mobilne kartice na svakom koraku. Cijena za paket od 20 GB koji vrijedi 15 dana je 49 lei (oko 2,5 eura). Za paket od 60 GB koji vrijedi mjesec dana cijena je 80 lei (oko 4,6 eura). Signal je dobar i veze su brze. Druge opcije nisam ni gledao. Na autobusnom kolodvoru možete kupiti sim karticu iz automata (nažalost automat ne prima kartice), kao i na svakom kiosku u gradu.

Transdnjistrija ima svoje mobilne operatere. Unatoč tome povremeno sam hvatao signal iz Moldavije pa nisam uzimao posebnu sim karticu. Lokalni mobilni operater je Interdnestrcom i prodaje sim kartice za oko 5 eura s tim da za prijavu sim kartice u Transdnjistriji morate dati svoje podatke i napraviti kopiju putovnice.

Utičnice za električnu energiju u Moldaviji su tipične europske, pa nećete trebati nikakav adapter.

Većina javnog prijevoza u Moldaviji odvija se maršrutkama, tipičnim za istočnu Europu. Kišinjev povezuju s gotovo svim gradovima i selima u okolici i uglavnom kreću kad su puni, dok je na manje frekventnim relacijama imaju uređen vozni red (primjerice za Butuceni ukoliko želite posjetiti Orchei Vecchi javnim prijevozom). Cijena putovanja obično se kreće od nekoliko eura do desetak eura za najudaljenije destinacije u zemlji.

Postoji također i autobusni prijevoz koji preporučujem za veće udaljenosti jer maršrutke mogu biti itekako neudobne, posebno ako ste visoki.

Vozni red autobusa pronađite OVDJE.

Željezničke linije svedene su na međunarodne linije. Tradicionalno, prvenstveno se željeznica koristila za povezivanje Moldavije i Rusije što je nažalost otežano uslijed ukrajinske krize. Trenutno vlakovi povezuju Kišinjev s Odesom i Kijevom u Ukrajini te s Bukureštom i Iasi u Rumunjskoj. Uglavnom se radi o noćnim linijama. Cijene su pristupačne i možete ih koristiti i za domaća putovanja (primjerice iz Kišinjeva za Balti ili Ungheni) ali s obzirom da je raspored prilagođen za međunarodne, duge linije budite pripremljeni na to da će polasci biti u čudna, veoma rana ili veoma kasna vremena.

Unutar Kišinjeva raširena je mreža gradskih autobusa i trolejbusa po veoma povoljnim cijenama. Karta za jednu vožnju je 6 lei (oko 0,30 centi). Tijekom dana autobusi su često pretrpani. Relativno je povoljan i taxi, a preporučujem korištenje aplikacije YandexGo koja je istočnoeuropska verzija Ubera.

Rent-a-car

U Moldaviji je prisutno više stranih dealera automobila za iznajmljivanje ali i više domaćih tvrtki koje uspješno iznajmljuju svoja vozila turistima. Cijene se kreću od 20 eura na dan. Osobno nisam iznajmljivao automobil ali prema preporukama drugih putnika najbolji izbor je jedna od većih međunarodnih auto-kuća ili domaća autokuća Kirie-car.

Autostopiranje

Moldavci su djelomično stidljivi ali veoma susretljivi i ljubazni ljudi uvijek spremni pomoći pa stoga ukoliko se odlučite putovati kroz zemlju autostopom nećete imati problema. Ipak imajte na umu kako je u manjim mjestima uobičajena praksa da se stopiranje tretira kao offline blablacar, odnosno da se očekuje da će se vozaču dati određena naknada za vožnju. Ova praksa nije česta ali se s vremena na vrijeme događa.

Briga o okolišu

Kišinjev, Tiraspol i druga veća mjesta izgledaju veoma čisto i uredno. Očito je kako je Moldavcima (i Pridnjestrovcima) stalo do toga da ostave dobar utisak na posjetitelje ali i da sami žive u čistom okruženju.

S obzirom da je značajan dio zemlje pokriven zelenim površinama i ruralnim zajednicama, negativan utjecaj industrije na okoliš je relativno malen, tek su neki dijelovi Pridnjestrovlja nešto više industrijalizirani i samim time manje ekološki osviješteni.

Sigurnost i zdravlje

Scara Cascadelor fontana i park

Unatoč predrasudama i etiketama koje prate ovu zemlju, Moldavija je prilično sigurna država. Nasilje je veoma rijetko, posebice prema strancima. Uz minimalno korištenje zdravog razuma, turisti se mogu osjećati sigurno u Moldaviji kako tijekom dana tako i tijekom noći. Povećan oprez potreban je na mjestima velikih gužvi (tržnice, kolodvori itd.) zbog džeparenja, ali vjerojatno takvog "događaja" nije ništa veća ni manja nego bilo gdje u zapadnoj Europi.

Zdravstveni sustav

Nažalost slaba gospodarska razvijenost zemlje prati i slabije razvijen zdravstveni sustav. Bolnice i ambulante su prisutne diljem zemlje ali njihova opremljenost je relativno slaba. Preporučuje se u slučaju bilo kakvog ozbiljnijeg zdravstvenog problema otići u obližnju Rumunjsku. Ipak osnovna medicinska pomoć je u zemlji dostupna a većina osiguravateljskih kuća pokriva i boravak u Moldaviji.

Voda za piće

Iako je službeno ispravna za piće, gotovo nitko od Moldavaca ne pije vodu iz slavine već koriste flaširanu vodu. Zanimljivost: među nekoliko dostupnih brendova mineralne vode jest i hrvatska Jana.

Što posjetiti?

Bender dvorac

Iako Moldavija nema spektakularne turističke znamenitosti i atrakcije bilo bi nepravedno reći da se u toj zemlji nema što raditi. Glavni grad Kišinjev glavna je destinacija i mjesto u kojem se spajaju tradicionalni utjecaj kasne secesije s početka dvadesetog stoljeća sa sovjetskom realističkom arhitekturom ispresijecani brojnim prekrasnim parkovima i bulevarima.

Milesti Micchi drugi je najveći vinski podrum na svijetu te je najbolje mjesto na kojem možete isprobati i doživjeti moldavsko vino, proizvod po kojem je država globalno poznata. Zahvaljujući idealnoj klimi i višestoljetnoj tradiciji, vina u Moldaviji su među najcjenjenijima na svijetu. Kroz vinski podrum vozi turistički vlakić, naprosto je prevelik da bi se prošao pješice.

Šezdesetak kilometara sjeverno od Kišinjeva nalazi se jedini moldavski nacionalni park Orhei na čijem se rubu nalazi i zanimljiv vijugav kanjon rijeke Raut sa samostanom Orhei Vecchi (Stari Orhej) na litici i pratećim pećinskim samostanom. Na jugu zemlje nalazi se autonomna pokrajina Gaugazija sa svojom jedinstvenom kulturom koja je nastala na temeljima etničkog turskog porijekla i pravoslavne vjere. Grad Comrat središte je Gaugazije i možete vidjeti jedan sasvim drugačiji svijet Moldavije.

Na samom sjeveru uz granicu s Ukrajinom smjestio se veoma zanimljiv dvorac Sorocca dok se u samoproglašenoj republici Pridnjestrovje nalazi vjerojatno najljepša građevina cijele Moldavije i Pridnjestrovlja: dvorac Bender. Glavni grad Pridnjestrovja Tiraspol djeluje kao relikt iz prošlosti sa svojim sovjetskim spomenicima, građevinama i naslijeđem. Međutim, iznenadit ćete se koliko je dobro održavan grad i njegova okolica. Kao što je Moldavija poznata po vinu, tako je Pridnjestrovje poznato po brendiju Kvint. Jedan od najboljih na svijetu dostupan je u Tiraspolu i može se nabaviti u svakom supermarketu.

Osim navedenih znamenitosti Moldavija ima i čitav niz lijepih samostana, slikovitih sela sa šarenim drvenim kućicama, prekrasnih proplanaka idealnih za ljubitelje prirode i života na otvorenom. Iako je razvoj biciklističke ili trekking infrastrukture u Moldaviji tek u povojima, prirodne karakteristike zemlje čine ju idealnom destinacijom za ljubitelje aktivnog odmora.

Booking.com

objavljeno: 2023-06-20

Putopisni film: Jordan

Najljepše staze uz hrvatske rijeke