Staza sedam slapova
Istra je odavno osvojila naslov turističke prvakinje Hrvatske, ali njezina prava čarolija ne skriva se isključivo u kamenim gradićima uz more ni u razvikanim destinacijama koje pune naslovnice brošura. Unutrašnjost poluotoka, taj zeleni valoviti krajolik obrubljen suhozidima, obraslim stazama i starim selima, posljednjih godina polako, ali postojano, ulazi u fokus putnika željnih tišine, autentičnosti i prirodnog ritma. To više nije samo prolazni teritorij između autoceste i mora to je prostor koji traži vrijeme i nudi nagradu. Tu svoje mjesto visoko na listi nezaobilaznih atrakcija ima i staza Sedam slapova koja postaje više od obične planinarske rute. Teško ju je više nazvati skrivenim draguljem kad se o njoj govori, piše, dijeli je se po društvenim mrežama, preporučuje od usta do usta te vikendom itekako hoda njezinim putem. Ipak, karakter koji gaji nije narušen popularnošću. Čak štoviše i dalje ima moć iznenaditi, zaustaviti, natjerati na tišinu i na osluškivanje zavodljivog žuborenje slapova i brzaca. Pruža spoj divlje i pitome prirode, starog rudarskog nasljeđa i trenutaka potpune osame uz šum vode i pjev ptica.
Staza Sedam slapova je kružna ruta ukupne dužine oko petnaest kilometara, s približno 370 metara uspona, od čega se najveći dio savladava u prvoj polovici staze. Tada staza prati tok potoka Pivke, a zatim se strmo uspinje uz padine njegova kanjona sve do prijevoja kod Blatne Vasi. Ovo je ujedno i uvjerljivo najzahtjevniji dio staze, djelomično osiguran lancima zbog izrazito strmog i skliskog terena, pa svakako preporučujem da se tim dijelom krene na početku, a povratak ostavi za južniji, blaži dio. Ne bih se volio spuštati tom strminom. Iako se ova staza često preporučuje i obiteljima s djecom te manje iskusnim šetačima, svakako bih dvaput razmislio prije nego bih na taj dio krenuo bez gojzerica. Ostatak staze, osobito južni dio od Kotli prema Buzetu, prava je lagana šetnica dostupna svima.
Parkirali smo kraj Istarske pivovare i, uz stalna pogledavanja prema staroj jezgri Buzeta smještenoj na brdu, krenuli prema trim-stazi kojom započinje ruta Sedam slapova uz tok rijeke Mirne. Već kod prvog slapa, Zagona, postaje jasno da ulazimo u čudesan i mističan svijet istarske divljine, koji se dalje otkriva nizom prekrasnih slapova Vela i Mala Peč. Dok je Vela Peč, sa svojih gotovo 29 metara visine, najpoznatiji i najčešće fotografiran slap na stazi, meni se više svidjela Mala Peč, mirno i idilično jezerce sa slapom, gdje igra svjetla i sjena, nastalih refleksijama vode na stijeni koja se nadvisuje nad njim, ostavlja gotovo čaroban dojam.
Na putu prolazimo i uz napuštena rudarska okna iz 19. stoljeća, kada je područje Buzeta bilo važno središte vađenja kamenog ugljena, a potom dolazimo do famoznog, nešto zahtjevnijeg dijela sa usponom uz sajle, koji na kraju biva nagrađen zadivljujućim pogledom na kanjon i, u daljini, grad Buzet. Susrest ćete i zaljubljenike u slobodno penjanje, koji su gotovo stalni uz jednu od stijena kraj kojih prolazi staza. Nemojte se obeshrabriti tim težim dijelom jer svaki planinar s dobrim gojzericama i još boljom voljom proći će ga bez problema, a pogled s vrha i odmor uz žubor slapova Male Peči bit će prava nagrada za uloženi trud.
Pogledajte i druge najljepše staze uz hrvatske rijeke
Prilično dugačak, ali relativno lagan dio puta nastavlja se kroz gustu šumu sve dok se ponovno ne susretnemo s potokom Pivka, koji protječe ispod širokog kamenog mosta. Njegovu ljepotu primijetit ćete tek ako se spustite do njegova podnožja i ostanete očarani skladnim kamenim lukom, sagrađenim još u 19. stoljeću. Iako naziv "Napoleonov most" sugerira da potječe iz vremena slavnog francuskog osvajača, vjerojatnije je da je nastao nešto kasnije, kada se Grande Armée već odavno povukla s područja Istre.
Slikoviti zaselak Kotli jedino je naselje na stazi i najpopularnije mjesto za pauzu na stazi. Slap u Kotlima nalazi se odmah uz most, gotovo u samom središtu mjesta, a prirodni bazeni koji se spuštaju jedan za drugim čine idealno mjesto za osvježenje tijekom toplijih dana. Ovdje se možete okupati, sjediti u hladu uz žubor vode ili prošetati do starog mlina. U jednoj od kuća moguće je kupiti domaću rakiju i druge specijalitete lokalnih mještana.
Na ovom dijelu staza postaje šira i gotovo posve ravna te prati tok rijeke Mirne kroz gustu bjelogoričnu šumu, ispunjenu cvrkutom ptica i obiljem hlada na kojem ćete biti posebno zahvalni ako stazu pohodite tijekom ljetnih mjeseci. Uskoro stižemo do slapa Zelenšćak, koji je poseban po tome što ga možete doživjeti hodajući doslovno po njegovu "krovu". Voda se s visine od osam metara prelijeva u prostrano jezero široko sedamnaest metara, stvarajući prizor nalik prirodnom amfiteatru, gdje se šum vode i igra svjetla na površini stapaju u očaravajući sklad.
Meni se, ipak, najviše svidio posljednji, sedmi slap: Grjok. Smješten iznad prekrasnog smaragdnog jezera, koje se napaja vodom rijeke Mirne i reflektira zelenilo okolnih brežuljaka, slap stvara dojam intimne ljepote. Čini se kao da mu možete prići rukom, a opet je odvojen vodama jezerca i nepristupačnim terenom kojim je okružen. Do njega se dolazi skretanjem sa staze, baš kao i do slikovite Male Peči, što dodatno pojačava dojam ako, naravno, imate sreće da niste stigli u isto vrijeme kao i neki od brojnih drugih turista i planinara - da je to mjesto ovdje samo za vas.
Iako na posljednjim kilometrima više nema slapova, to ne znači da nedostaje zanimljivih prizora. Rijeku Mirnu morali smo prijeći još tri puta, gazeći preko gotovo savršeno zaobljenih stijena koje je ipak ne baš tako mirna voda stoljećima oblikovala u svojem koritu. Zahvalni smo što je vodostaj bio nizak: u suprotnom, prijelaz bi bio gotovo nemoguć. Ili bi, u najmanju ruku, značio ozbiljno močenje. Ako dolazite nakon snažnijih kiša svakako provjerite vodostaj rijeke Mirne prije nego krenete u pohod stazom.
Posljednji, prilično lagan uspon dočekao nas je na pragu zaselka Pengari gdje se nalazi i veoma lijep vidikovac na dolinu rijeke Mirne prije nego se staza ponovno spoji sa trim stazom i na obzoru se pojavi Buzet. Baš pred zalazak sunca, taman za povratak na vrijeme do auta i završetak ovog prekrasnog izleta, savršenog za proljetne ili jesenje dane, dok je još toplo, lišće daje živost i boju bujnoj vegetaciji a vode u slapovima je i više nego dovoljno.
I dok ljetne suše možda oduzmu nešto od raskoši slapova, jesenje kiše vraćaju ljepotu koja će se zadržati sve do sljedeće sezone. Tada se uzburkaju vode rijeke Mirne, koja bujajućim tokom budi slapove iz ljetne letargije. Kada blatnjave gojzerice zaškripaju pod nogama, ova staza prestaje biti tek "popularna ruta" i pretvara se u doživljaj koji se ne propušta. Hodajući uz slapove koji konačno opravdavaju ime staze, čovjek se osjeća kao da ne gazi zemlju već priču, dio dubljeg toka koji teče paralelno s vremenom.
Važno je znati...
- Staza počinje u zaselku Sv. Ivan pored Buzeta, nešto južnije od Istarske pivovare uz most preko rijeke Mirne.
- Ulaz na stazu je besplatan.
- Staza je odlično markirana s planinarskim oznakama te putokazima.
- Dužina i trajanje: Cijela staza duga je oko 15,5 kilometara, a planirano trajanje hoda je od 5 do 8 sati, ovisno o tempu i pauzama.
- Težina staze: Iako staza nije posebno zahtjevna, kraći uspon uz stijenu Greben može biti izazov za manje iskusne planinare te je posebno važno imati dobru obuću. Ovdje ćete pronaći pomoćne sajle, što olakšava uspon ali na nekim mjestima su oštećene pa ih koristite s oprezom. Staza je pogodna i za obitelji s djecom koja su spremna na kraći, strmiji uspon (ne zaboravite procijeniti sposobnost svojih mališana za zahtjevniji dio).
- Prije odlaska, svakako provjerite vremensku prognozu. U slučaju visokog vodostaja rijeke Mirne, mogući su problemi pri prijelazu preko rijeke, osobito na onim dijelovima gdje su kamenčići sklizavi. Ljeti rijeka često presušuje, pa slapovi možda neće biti u svojoj punoj snazi. Najbolje je posjetiti stazu u proljeće ili jesen, kada su uvjeti za hodanje optimalni.
- Postoje parkirna mjesta u okolici pivovare, kao i neposredno pred početak staze.
- Javni prijevoz: Do Buzeta možete doći vlakom iz Pule šest puta dnevno te iz Rijeke tri puta dnevno. Prvi dio puta je autobusom kroz tunel Učka do Lupoglava, gdje se presjeda na vlak koji redovito povezuje Buzet i Pulu. Cijena putovanja u jednom smjeru je manje od 5 eura.
- Autobusi Arrive povezuju Buzet s Bujama i Umagom jednom dnevno.
Smještaj
Najbolji izbor za tražiti smještaj je Buzet koji se nalazi uz samu stazu.
Pretražite ponudu najpovoljnijeg smještaja u Buzetu
Ako volite kampirati, veoma dobro uređen La vita Camping nalazi se uz samu stazu.
