Portal za samostalna putovanja i backpacking

Pratite nas:






Fotografije:



Video:



Mali trikovi:


Karkonoše

tekst i slike: Peter Polić


some_alt
Lučna Hora, drugi najviši vrh Karkonoša

Karkonosze ili Krkonose, ovisi s koje strane granice gledate, prekrasno je granično gorje između Poljske i Češke te predstavlja najviši dio Sudeta, planinskog lanca koji se prostire od njemačkog grada Dresdena prema istoku, uglavnom čineći Poljsku i Češku granicu sve do Moravskih vrata, nizine koja razdvaja Sudete od Karpata te čini jedan od rijetkih nizinskih prolaza iz Panonske nizine i dunavskog bazena odnosno Crnomorskog slijeva prema sjeveru i Baltičkom slijevu odnosno Srednjoeuropskoj nizini. Baš kako priliči najvišem gorju, Krakonoše su smještene u središnjem dijelu masiva Sudeta. Najviši vrh Karkonoša je Sniezka koja je također i najviši vrh Češke republike. Zahvaljujući svojim prekrasnim vrhovima i planinskom krajoliku ali i brojnim jezerima te izvorima rijeka, Karkonoše su popularna turistička destinacija i za Čehe i Poljake, podjednako tijekom svakog godišnjeg doba.


Danas su Karkonoše nacionalni park i u Češkoj i u Poljskoj. Zaštićeni krajolik obiluje endemskim vrstama koja uglavnom nastanjuju tresetišta na visoravnima smještenima između vrhova planina. Zahvaljujući svojem relativno lako dostupnom a ipak zahtjevnom planinskom krajoliku tradicionalno su mjesto na kojem su i Poljaci i Česi usavršavali svoja planinarske i skijaške vještine. Kako je najatraktivniji glavni hrbat planine činio granicu, nekad gotovo hermetički zapečaćenu između dvije države zatočene iza željezne zavjese, Poljaci i Česi su se dosjetili najvišim grebenom svoje zajedničke planine napraviti i zajedničku stazu. Tako i danas, kad su obje zemlje u Schengenu i kad više nema graničnih kontrola ova staza ostaje u sjećanje na vremena dok je bila jedino mjesto na kojem su se mogli susjedni narodi susretati bez ograničenja. Staza Poljsko-češkog prijateljstva u duljini od 44 kilometra prolazi čitavim glavnim grebenom Karkonoša, od vrha Szrenica i istoimenog planinarskog doma do malog graničnog zaselka Mala Upa.

some_alt
fascinantni kameni oblici u Karkonošama

Relativno dugim i strmim usponom iz lijepog gorskog gradića Szklarska Poreba u Poljskoj uspinjem se prema Szrenici, zapadnom vrhu Karkonoša u kojem počinje 44 kilometra duga staza vrhovima Karkonoša. Tipični planinski srednjoeuropski krajolik vodi me kroz kanjon potoka Kamienczyk poznatom po istoimenom slapu. Stajem uz slap čije vode nemilosrdno probijaju granitne stijene i nestaju u podnožju, obrasle zelenilom. Podsjeća me na slapove na koje nailazim u slovenskim Alpama. Nakon gotovo dva sata uspona napokon izlazim na otvorenu planinsku livadu s fantastičnim pogledima. Tablica me podsjeća da ulazim u nacionalni park i teren postaje upravo onakav kakav će me pratiti gotovo cijelim Karkonošama: visoravni s veličanstvenim pogledima na sve strane s brojnim, blagim vrhovima i zanimljivim kamenim skulpturama nastalima kao remek djelo najboljeg majstora u povijesti: majke prirode.

Pogledajte i naš video vodič kroz Karkonoše:



some_alt
pogled na dolinu sa Sniezny kotly

Fantastični pogledi otvaraju se na sve strane. Češkom stranom dominira visoravan s tresetištima koja se polako spušta gustom borovom šumom iz koje započinje svoj tok rijeka Laba (Elba). Poljska strana je daleko strmija no zato su pogledi na Jelenogorsku kotlinu prekrasni. Dalje na jug nazire se Kralicky Snieznik i ostatak Sudeta. Zahvaljujući relativno blagim padinama na češkoj strani ali djelomično i prema visokom prijevoju Jakuszice u Poljskoj, planina je veoma popularna i za brdski biciklizam te nordijsko skijanje i ski touring. Gotovo svako mjesto uz Krakonoše ima i svoje skijališe, pri čemu je na poljskoj strani najpopularniji Karpacz dok su na Češkoj strani Spindleruv Mlyn i Harrachov.

some_alt
Maly staw i planinarski dom Samotnia

Ja nastavljam dalje graničnom stazom. Uskoro dolazim do ne baš lijepe građevine tv tornja pored vrha Wysoke Kolo (1554 m. n. v.) koja je u pravilu orijentir za planinare jer se vidi gotovo iz svakog dijela planine. Sjedam na obližnji vidikovac i uživam u pogledima prema dubokoj kotlini Sniezne kotly. Smještena pod samim liticama na sjevernoj, poljskoj strani, kotlina Sniezny Kotly često zadržava naslage snijega do kasnog ljeta (o čemu dovoljno govori i samo ime: kotline snijega). Obližnja jezerca Sniezne stawki tek su uvod u ono što će nas čekati kasnije, desetak kilometara istočnije, gdje će se otvoriti pogledi na prekrasna mala jezera Wielki i Maly Staw (doslovno, veliko i malo jezerce) koje sa svojom okolnom kotlinom i visoravni čine po meni najljepši dio Karkonoša. Probuditi se ujutro u kultnom planinarskom domu Samotnia s pogledom na ova dva planinska jezerca doživljaj je koji Vas doslovno stavlja u svijet bajki.

some_alt
Meteorološka stanica na Sniezki

Ja sam prenoćio u Slaskiem domu, još jednom planinarskom domu smještenom pod samim vrhom najviše planine Karkonoša: Sniezke. Visinom od 1603. m. n. v. ne imponira u odnosu na Alpe ili Tatre, ali zbog svojeg prepoznatljivog stošca i prekrasnih pogleda Sniezka je među najpopularnijim planinama srednje Europe. Uz to, najviši je vrh Češke Republike. S Češke strane možete doći do vrha i žičarom a na vrhu se nalazi mala kapelica sv. Wawrzynca (Sveti Lovro) i ugostiteljski objekt. Nažalost, nalazi se i ne baš prigodna poljska meteorološka stanica koja iako arhitektonski izgleda zanimljivo, čini nepotreban "svemirski brod" u prekrasnoj prirodi. U blizini se nalazi i drugi najviši vrh Karkonoša, Lučni hora, smješten iznad najpoznatijeg češkog skijališta Špindleruv Mlyn. Ako niste vični planinarenju, uspon na Snješku žičarom i potom lagano spuštanje prema visoravni ispod Lučne hore te povratak u Špindleruv Mlyn uz izvor rijeke Elbe (Labe) odličan je način da uz minimalni napor doživite najbolje od Karkonoša.

some_alt
zimski uspon na Sniezku preko grebena

Došao sam ponovno na Snjezku tijekom zime, u sasvim drugačijem krajoliku i ugođaju. Već iz daljine postalo je jasno da opravdava svoje ime, uzdižući se nad okolnim vrhovima kao bijeli stožak na plavom nebu. Zimski uvjeti daleko su teži ali to ne umanjuje ljepotu i doživljaj uspona. Hladni vjetar nosio je smrznuti snijeg koji se doimao kao da me udaraju komadići stakla po licu no u isto vrijeme otvarao je poglede koje samo vjetroviti, hladni zimski dan može. Borova šuma na nižim razinama zametena u duboki snijeg i viši dijelovi planina kojima je vjetar nemilice nosio snijeg te zatrpavao svježe tragove planinara nudili su doživljaj zimskog planinarenja u punom smislu. Na samom vrhu, okovanom ledom, priroda je pokazala da je odličan arhitekt i kipar također i u zimskom krajoliku.

Pročitajte i naš vodič Planinarenje zimi: kako se pripremiti

some_alt
šuma uništena kiselim kišama

Nažalost, ne mogu završiti ovaj članak a da se ne osvrnem i na prirodnu katastrofu koja je pogodila ovo područje i koju je teško zaustaviti. Zbog pretjeranog iskorištavanja ugljena i drugih ruda u obližnjim rudnicima, prvenstveno oko graničnog trokuta Češke, Poljske i Njemačke, brojne kisele kiše polako ali sigurno uništavaju šume. Brojni rudnici su radi pitanja očuvanja okoliša zatvoreni i kiselih kiša je sve manje, ali obnova šuma je sporija nego se očekivalo. Dok promatram jedno takvo polje s osušenim, napola srušenim stablima koje bi trebalo biti prekrasna borova šuma razmišljam koliko ćemo ljepota uništiti radi svoje pohlepe i neodgovornosti? Često korištena fraza "priroda može bez nas ali mi ne možemo bez nje" još jednom se pokazuje točnom ali još jednom ostajemo na nju gluhi. Ako pametni uče na pogreškama, onda to sigurno nismo mi.

Kako doći

some_alt
zaleđena kapelica sv. Wawrzynca i oznaka vrha

Do Karkonoša je najlakše doći vlakom iz Praga do Harrachowa ili u Poljskoj do Szklarske Porebe iz bilo kojeg većeg grada u obje države. Također je moguće doći do Spindleruva Mlyna ili do Karpacza autobusom.

Pretražite vozni red i cijene poljskih željeznica.

Također vozni red i cijene čeških željeznica

Do Poljske se najlakše može doći tijekom toplijih mjeseci niskotarifnim letovima Ryanaira iz većine naših obalnih zračnih luka.

Pretražite najpovoljnije letove iz Hrvatske do Poljske.

Smještaj

Najpovoljniji i najbolji smještaj može se pronaći u planinarskim domovima u Češkoj i Poljskoj koji su često uređeni na razini hotela ili hostela s odličnom uslugom. Međutim, nedostatak jest u tome što do većine planinarskih domova morate pješačiti sa svim stvarima (idealno za višednevne ture od doma do doma, ali manje idealno za izlete iz jednog mjesta kao baze).

Ukoliko tražite povoljan i dobar smještaj u okolnim naseljima, preporučujemo Pokoje goscinske Arnika Gorska koji se nalaze u mirnom dijelu Szklarske Porebe, 2 km od centra grada i 1,5 km od slapa Szklarki. Dostupan je besplatni bežični pristup internetu. Sobe su uređene u svijetlim bojama i imaju drveni namještaj. Svaka uključuje stol za objedovanje, električno kuhalo za vodu i kuhinjsko posuđe. Vlastite kupaonice također imaju tuš. Neke sobe imaju pogled na vrt. U objektu Pokoje Goscinne Arnika Gorska nalazi se vrt s opremom za roštilj. Objekt također uključuje zajednički dnevni boravak i zajedničku kuhinju. Tu je i mala knjižnica s turističkim časopisima. Na raspolaganju je besplatno parkiralište.


Pretražite i akcije za najpovoljniji smještaj u okolici Karkonoša.


objavljeno: 2022-03-17



Aktualno:

London iz Zagreba za 24 eura povratno

Island iz Beča za 72 eura povratno

Rim iz Zagreba za 24 eura povratno

Kuba iz Venecije za 367 eura povratno

Besplatno po Trstu, Udinama i okolici



Povezano:

Najljepše planinarske staze Madeire

Olib

Kajakom oko Prvića



Pogledajte još:

Najljepše planinarske staze Madeire


Kako najjeftinije istražiti Pariz


Dinara


Malbork


Olib