Portal za samostalna putovanja i backpacking

Pratite nas:






Fotografije:



Video:



Mali trikovi:



otok Cres

tekst i slike: Peter Polić


some_alt
obala sjevernog Cresa

Zanimljiva je činjenica kako od 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena koliko ih ima Hrvatska, upravo dva najveća otoka imaju identičnu veličinu, 405,78 km, pa stoga zapravo ne znamo da li je najveći otok Cres ili Krk. Navodno, razlikuju se za par metara ovisno o plimi ili oseci. Zanimljivo je i to da, ukoliko poduzetni Rimljani ne bi prokopali kanal između Cresa i Lošinja u gradu Osoru, nedvojbeno bi najveći otok bio Cres-Lošinj koji bi u odnosu na druge naše otoke bio pravi mega-otok. Kada govorimo o Cresu, tu zanimljivosti ne završavaju, one tek počinju.


Cres je po mnogočemu jedinstven otok. Od svoje bogate flore i faune, reljefa koji ga čini drugim najvišim otokom u Hrvatskoj (i to na onom dijelu gdje je i skoro najuži) te drugim najdužim otokom u Hrvatskoj, razvedene i raznolike obale do prave riznice kulturne baštine koja svjedoči kako je ovaj pomalo zaboravljeni otok nekada bio središte života i trgovine u vremena antike i srednjovjekovlja. Šuma Tramontana koja sa razlogom dijeli svoje ime sa vjetrom i koja pokriva visoke litice sjeverne strane otoka, kroz središnji dio i veliko Vransko jezero sa pitkom vodom i smještajem ispod razine mora polako transformira ovaj otok prema blago položenoj ravnici i veoma razvedenim obalama južnog dijela otoka, pokrivenim makijom i prašumama hrasta crnike i borika koje se spuštaju sve do bezbrojnih malih uvala i zaljeva. Od strmih litica sjeverne strane otoka isklesanih tisućljećima udara bure i tramuntane do pitome lagune uz Osor koja se doima poput mirnog jezera te sa svih strana zaštićenog zaljeva u kojem se smjestio grad Cres.

Beli

some_alt
Beli iznad riječkog zaljeva

Kada je kralj Bela IV bježao od Tatara, vjerojatno nije mogao odabrati sigurnije mjesto za skloniti se od najezde barbarskih ratnika nego pobjeći na sjeverne litice otoka Cresa. Vjerojatno je sa zebnjom gledao sa litica prema drugoj strani Riječkog zaljeva koliku će pustoš nanijeti barbari, ali ipak je vjerojatno bio svjestan koliku mu sigurnost nosi ovaj nepristupačan teren. Upravo je stoga i mjesto na kojem se navodno sklonio dobilo naziv po njemu, Beli. Prvi je to od nekoliko povijesno veoma zanimljivih gradića, smješten na uzvisini sa koje se pruža nevjerojatan pogled prema Krku i zaleđu uz strme litice. Ispod mjesta nalazi se kamp i lučica sa lijepom plažom dok je samo mjesto idealno polazište za planinare i pješake zainteresirane u istraživanje gotovo netaknute šume Tramuntana u kojoj se naseljavaju neke zaista veličanstvene ptičje vrste, poput poznatog bjeloglavog supa (u Belom je i centar za zaštitu bjeloglavih supova), surog orla te škanjca osaša. Osim nekoliko lijepih srednjovjekovnih crkvica i glagoljaških natpisa, u Belom se nalazi i rimski most za koji je analiza žbuke pokazala kako zaista i potječe još iz rimskog doba, iz doba cara Tiberija, kada je upravo Beli bio utvrda rimskih legionara.

Grad Cres

some_alt
riva grada Cresa

Danas je grad Cres prvenstveno popularan nautičarima kojima zaštićeni zaljev u kojem se grad nalazi pruža sasvim mirni boravak neovisno o tome kakav je vjetar na pučini. Vjerojatno je upravo ta zaštićenost uvala osigurala Cresu i u antici prisutnost pomoraca tijekom njihovih plovidbi po Jadranu, pa se tako na području grada Cresa mogu pronaći ostaci prapovijesne gradine, dok je u Rimsko vrijeme grad bio poznat kao Crepsa. Dolaskom Hrvata, grad Cres postaje važno otočno središte te uz povremene epizode mletačke vlasti ostaje više-manje hrvatski sve do danas. Stara jezgra grada daje pravi mediteranski duh sa brojnim kamenim kućama i labirintom veoma uskih ulica, nekada opasanih gradskim zidinama sa četiri gradska vrata od kojih su se tri zadržala do danas. Gradom dominira kula sa koje se nekada nadzirao ulaz u zaljev, a danas je omiljeni vidikovac za turiste, koji zavojitu šetnicu uz rivu pretvaraju u jedva prohodni prolaz tijekom večeri u sezoni. Dvije značajne građevine Cresa su palača Arsan, gotičko-renesansnog stila u kojoj se danas nalazi Creski muzej koji svjedoči o baštini otoka od prapovijesti pa sve do danas. Slavni creski renesansni pisac i filozof Frane Petrić vjerojatno je najvažniji stanovnik ovoga otoka, te se upravo njegov kip nalazi na trgu ispred palače, druge znamenite građevine Cresa. Također se ispred palače još uvijek nalazi i nekadašnji srednjovjekovni stup srama na koji su se okovima vezali kažnjenici i tako izvrgavali gradskom ruglu. Danas se na tome trgu okupljaju prodavači raznih autohtonih otočkih proizvoda, prvenstveno maslinovog ulja, koje je posebno cijenjeno pa stoga ne čudi što cijelu uvalu oko grada Cresa okružuju nasadi maslina, često starih i više stoljeća.

Osim kulturne i povijesne baštine, oko grada Cresa prostire se pravi mali labirint šetnica, biciklističkih staza pa čak i planinarskih puteva, od onih koji se pružaju prema Lubenicama i Valunu do uspona na najviše vrhove otoka uključujući i planinarski veoma zanimljiv vrh Sis sa pogledom na cijeli Kvarner. Šetnice uz obalu pružaju se od plaža uz poznati kamp Kovačine sve do druge strane zaljeva i svjetionika na samim ulazu u zaljev, prolazeći kroz bezbrojne maslinike, primorske šumice i duž čitavu rivu grada Cresa, dok je cijelo vrijeme sa druge strane čitav niz plaža i malih uvalica.

Valun

some_alt
pogled na Valun sa plaže

Uskom cestom koja pruža odlične poglede na Valunski zaljev i hrbat otoka Cresa (ili još bolje makadamskom stazom popularnom među biciklistima uz strmovitu obalu zaljeva) dolazi se do Valuna, malog mjesta nastalog na temeljima nekadašnjeg srednjovjekovnog sela čiji se ostaci nalaze uz crkvu u Valunu. Današnji Valun mirno je mjesto orijentirano prema turizmu te se nalazi između dvije prekrasne šljunčane plaže, pa je stoga idealno odmorište za ljubitelje mora i plaža. U crkvi sv. Marka u Valunu pronađen je i jedan od najvrjednijih spomenika glagoljaštva u Hrvatskoj, Valunska ploča iz 11. stoljeća koja je jedan od najstarijih glagoljskih spomenika uopće. Ploča se čuva u župnoj crkvi u Valunu. Dok tijekom ljeta Valun prvenstveno okupiraju posjetitelji plaža i nautičari, izvan sezone mjesto redovito posjećuju zaljubljenici u duga pješačenja, planinarenja te brdski biciklizam. Bez obzira iz kojega razloga gosti dolaze u Valun, svi podjednako cijene riblje specijalitete valunskih restorana, po kojima su poznati.

Lubenice

some_alt
slikovite Lubenice na litici iznad mora

Ako tražite mjesto u kojem je vrijeme stalo tada svakako svi vaši putevi vode u Lubenice. Ovo iznimno slikovito mjestašce smješteno na vrhu 378 metara visoke litice nad morem i dalje izgleda gotovo identično onako kako je izgledalo u svoje zlatno doba, kada je bilo jedno od središta zbivanja na Kvarneru. U srednjem vijeku Lubenice su imale posebno važan značaj za trgovinske puteve istočnim Jadranom, ali i stočarstvo i maslinarstvo, pa je bilo veoma važno središte toga razdoblja. Danas su Lubenice prava kulturna i povijesna meka za istraživače srednjeg vijeka, koji osim slikovitosti starih primorskih kuća u selo dolaze i istražiti srednjovjekovnu utvrdu te ostatke nekadašnjeg srednjovjekovnog gradskog zida i gradska vrata. Lubenice nude i pravo bogatstvo sakralne baštine, pa se tako u mjesto nalaze brojne male crkvice i kapelice sa višestoljetnom tradicijom i baštinom. Smještene na vrhu litica, Lubenice podjednako fascinantno izgledaju iz zraka, sa mora ili iz same utrobe mjesta. Strme litice pružaju lijepi pogled prema pučini, posebice tijekom zalazaka sunca, kada se ono spušta u nijansama toplih zlatnih boja u Jadransko more.

Iako većina poistovjećuje ime ovoga sela sa popularnim ljetnim agrumom, zapravo prema legendi ime Lubenice dolazi iz imena mitske osorske princeze Ljubice, prema kojoj je nazvano Ljubljenice. Taj se naziv zadržao sve do talijanske okupacije 1918. godine, kada Talijani nisu mogli izgovoriti Ljubljenice pa su selo preimenovali u Lubenice.

U podnožju Lubenica nalazi se jedna od najljepših plaža na svijetu, plaža sv. Ivan. Ova šljunkovita plaža privlači veliki broj turista koji dolaze brodicama ili se spuštaju iz samih Lubenica prema moru. Ipak zahvaljujući gotovo četiristo metara visinske razlike koju se treba svladati strmim spustom a potom usponom koji traju i više od sat vremena gotovo u svako doba godine na ovoj će plaži biti dovoljno mjesta za svakoga.

Orlec i Mali bok

some_alt
stijenama zaklonjena plaža Mali bok

Malo selo Orlec po ničemu ne bi bilo posebno da se u blizini ne nalazi još jedna prekrasna plaža po kojoj je Cres poznat: Mali bok. Visoke stijene sakrivaju usku stazu kojom se spuštate prema kristalno čistom moru i šljunčanoj plaži Mali bok koja s pravom konkurira plaži sv. Ivan kao jedna od najpopularnijih plaža otoka ali i cijelog Kvarnera. Doduše, Mali bok je osjetno manja plaža, no zahvaljujući znatno kraćem spustu/usponu do plaže i znatno popularnija. Čistoća i bistrina mora omogućuje idealne uvjete za snorkeling, dok strme litice i dubina mora oko plaže privlače mnogobrojne kupače na vježbanje skakačkih vještina. Već dok se spuštate prema plaži Mali bok privući će vas odsjaj tirkizne boje mora toliko da ćete poželjeti potrčati i skočiti sa litice u more, a ukoliko dođete tijekom vedrog dana, posebice nakon bure, pogled će vam zasigurno zaokupiti horizont koji pruža kvarnerske otoke kao na pladnju. I dok su Lubenice i plaža sv. Ivana idealni za zalazak sunca, zbog svojeg položaja prema istoku, Mali bok je odlično mjesto za promatranje izlaska sunca iz vrhova Velebita u daljini. S druge strane, u popodnevnim satima Mali bok pruža napretek hlada.

Martinšćica

some_alt
pogled na Martinšćicu sa rive

Malo mjesto Martinšćica gotovo je u potpunosti orijentirano prema kamping turizmu, prvenstveno radi prostranog i veoma kvalitetnog kampa Slatina koji redovito dobiva priznanja zahvaljujući kvaliteti i ljepoti. Osim toga, unutar Kampa se nalaze dvije prekrasne plaže u uvali Tiha i uvali Slatina. Sama Martinšćica malo je mjesto kojem ime potječe od srednjovjekovne crkve Sv. Martina koji je ujedno i svetac zaštitnik Martinšćice. Osim ugostiteljske ponude i pristaništa za katamaran ne nudi previše, no pogled prema otoku Zeča i dominantnim obroncima Osorčice na otoku Lošinju zadržavaju svakog posjetitelja barem trenutak duže. Ljubitelji osamljenih mikro-plaža redovito na potezu od Martinšćice prema Miholašćici i uvali Merašćici ispod sela Stivan traže svoj komad privatnog raja između osamljene stjenovite obale.

Osor

some_alt
katedrala u Osoru

Nekadašnje središte Cresa još je jedan gradić koji predstavlja pravi povijesni biser otoka. S razlogom se Osoru tepa kako je muzej na otvorenome u kojemu su generacije umjetnika utkale svoj trud, od antičkih graditelja i srednjovjekovnih umjetnika do Meštrovića i suvremenih umjetnika. Važno središte još u rimsko doba, kada su upravo Rimljani odvojili Cres od Lošinja uskim kanalom kojeg su prokopali u Osoru kako bi njihove lađe mogle nesmetano ploviti, Osor se kroz dugi niz stoljeća zadržao kao jedno od najvažnijih prometnih čvorišta cijelog Jadrana. Naseljen još duboko od prapovijesti, Osor nudi povijesnu i kulturnu baštinu na svakom koraku. Antički gradski trg još uvijek podsjeća na nekadašnju rimsku vladavinu, a danas ga upotpunjuju prekrasne srednjovjekovne mediteranske zgrade, među kojima se ističe nekadašnja gradska vijećnica s natkrivenom ložom u kojoj je danas pohranjena arheološka zbirka Osor, zatim biskupska palača te katedrala sa odvojenim zvonikom koji dominira nad gradom i koji je vidljiv iz daljine.

Osor je također i važno polazište za planinarske uspone na Osorčicu, planinarski vjerojatno najpopularniju hrvatsku otočnu goru koja ima tradiciju planinarenja još od devetnaestog stoljeća. Također je i važno odredište za nautičare koji redovito u mirnim vodama uz Osor traže zaklon za svoje brodove te čekaju na podizanje malog osorskog mosta i nastavak vožnje uz obale Cresa.

Punta Križa

some_alt
spoj mora i prirode kraj Punta Križa

Široki južni dio otoka Cresa jest i najrazvedeniji dio otoka, sa bezbrojnim uvalicama, zaljevima, hridima te gustom šumom crnike i makije, ispresijecane pašnjacima. Veliki broj uvala pravi su mali raj za nautičare, ali isto tako i za ljubitelje podmorja, kajakarenja i drugih vodenih sportova. U samome središtu ovog južnog dijela otoka Cresa nalazi se mjestašce Punta Križa koje je zapravo sjecište puteva čak šesnaestak minijaturnih sela raspoređenih u okolini. Naravno, kao i gotovo cijeli Cres, i ova su sela danas dominantno orijentirana prema turizmu. Spomenimo i kako se upravo u vodama oko Punte Križa te uz obale otoka Lošinja zadržava najveća kolonija dobrih dupina na Jadranu, njih oko sto pedeset, zahvaljujući čemu je sve popularnija turistička potraga za tim dobroćudnim morskim sisavcima. Iako nedvojbeno stalno jurenje turističkih brodova za dupinima uznemiruje životinje, srećom se na ovaj način barem donekle štite od krivolova i budi se svijest o potrebi očuvanja ovih prekrasnih morskih stvorenja.

Booking.com

objavljeno: 2017-07-23



Aktualno:

Mauricijus iz Milana za 416 eura povratno

Maroko iz Venecije za 38 eura povratno

Tajland iz Milana za 377eura povratno

Japan iz Budimpešte za 377 eura povratno

Amsterdam iz Ljubljane za 58 eura povratno



Povezano:

Vlakom na more još povoljnije

Dubrovnik iz Zagreba za 538 kuna

Vlakom Putevima Slave Raškaj do Ozlja

Kajakom na more

Silba: otok plaža i pješaka

Trakošćan dvorac

Maroko (II. dio)

Bilbao - srce Baskije

Oktoberfest

Maroko (I. dio)

Poljska



Pogledajte još:

Maroko (II. dio)


Bilbao - srce Baskije


Oktoberfest


Maroko (I. dio)


Kajakom na more