Dok brodom izlazimo iz kanala sv. Ante pogled neminovno bježi prema tvrđavi sv. Nikole, jedinstvenoj građevini venecijanskog fortifikacijskog graditeljstva koja me podsjeća na jednu od brojnih utvrda mletačkog razdoblja, od Istre do Nikozije. Prije nego se uopće snađem, odjednom se pred nama otvara zanimljiv, izrazito zelen otok čiji jedini gradić uvučen u široku uvalu poput magneta privlači brod ka svojem pristaništu i najdužem otočnom gatu na cijelom Jadranu. Dolazimo na Zlarin.
pogled na gradić Zlarin i uvalu
Samo dvadeset minuta vožnje brodom iz Šibenika nalazi se treći najveći otok šibenskog arhipelaga i jedan od najšumovitijih otoka Jadrana. Poznat po bogatoj tradiciji obrade koralja, Zlarin je naseljen još od srednjeg vijeka. Kao i većinu drugih jadranskih otoka sredinom dvadesetog stoljeća Zlarin je pogodio snažan val iseljavanja, ali porast turizma i blizina obali ipak su zadržali dvjestotinjak stanovnika na otoku sve do danas. Kako dugo? To je teško reći. Područna škola zauvijek se zatvorila 2013. godine a mlade obitelji nestaju s otoka zajedno s prvim jesenjim kišama. Ipak, turizam otvara novo poglavlje u životu otoka i nudi nadu.
Video vodič kroz otok Zlarin
Jedino otočno naselje izgrađeno je u tradicionalnom mediteranskom stilu u najvećoj uvali koja čini prirodno sklonište od vjetra i lošeg vremena. Čim se sunce spusti nisko na horizontu riva i glavna ulica ispuni se životom. Žamor iz kafića i restorana miješa se sa uzbuđenom grajom razigrane djece i mladih na obližnjem igralištu ali i veselim povicima onih koji žive svoju drugu mladost na boćalištu. Preko dana, dok sunce zagrijava bijeli zlarinski kamen, ulice se čine prazne. Stanovnici i turisti raštrkaju se po plažama koje se jedna za drugom rasprostiru prema sjeveru od gradića ili se skrivaju u hladu kojeg na otoku ne nedostaje. Iako su plaže relativno jednolične, sa šljunkovitom obalom i kamenitim ali veoma blagim dnom u moru, dobro su uređene, obiluju hladom i ima mjesta za svakoga.
Prošećemo li rivom koja se diči najdužim gatom za pristajanje brodova na hrvatskim otocima, već na njezinom sjevernom kraju započet će gradske plaže. Na obali su uglavnom šljunčane ili prekrivene oblutcima, dok se pod morem osjeća meki pijesak. Idealno za sve osjetljivih stopala koji ipak ne žele da im se stvari zatrpaju pijeskom na obali. Uređene plaže protežu se sve od pristaništa broda do obnovljenih povijesnih vila koje krase sjeverozapadni dio otoka. S druge strane, desno od mola, nalaze se skrovite, prirodne plaže i uvale, idealne za one koji traže mir i osamu i pružaju se sve do male kapelice sv. Mikule na rtu Martin s kojeg možete promatrati ostale otoke šibenskog arhipelaga ali i prilično prometna Šibenska vrata. Od luksuznih superjahti do malih, drvenih ribarskih brodica, raznolikost brodica i njihove posade jasno pokazuje da more pripada svima.
ribarske brodice u lučici Zlarina
Tijekom prošlosti značajan doprinos otočkoj privredi činili su koralji. Malo je poznato da u Jadranu obitava crveni koralj, prepoznatljiv po svojem čvrstom, crvenkastom kosturu koji je veoma cijenjen među draguljarima. Stanovnici Zlarina imali su sve do kraja devetnaestog stoljeća jedinstveno pravo eksploatacije ove danas strogo zaštićene životinjice i vađenje te prerada koralja s razlogom danas čine važan dio otočke tradicije. Danas se koralje više ne eksploatira, već se kroz centar za koralje približava tradicija i značaj ove životinjice za prirodni okoliš te predstavlja bogatstvo jadranskog podmorja, otvarajući tako sasvim novi smjer povezivanja Zlarina i koralja. Ulaznica je 7 eura.
<
zlarinska pročelja sa crkvom u pozadini
Za relativno mali otok Zlarin ima iznenađujuće puno crkava. Najstarija je crkva Gospe od Rašelja koja je izgrađena u petnaestom stoljeću na mjestu na kojem se prema legendi Gospa ukazala mladoj djevojci i dala joj pojas sa natpisom "zdravo Marijo".
Među lokalnim događanjima, svakako vrijedi izdvojiti manifestaciju pod nazivom "Večer otočnih nota - Bodulska balada", koja se tradicionalno održava krajem srpnja u uvali Fingac. Ova posebna večer nije samo prilika za dobru zabavu, već nosi i humanitarni karakter, s ciljem oživljavanja života na napuštenim i polupraznim otocima. Glazba, kulturni programi i zajedničko slavlje okupljaju lokalno stanovništvo i posjetitelje, stvarajući atmosferu zajedništva koja obnavlja duh zaboravljenih mjesta.
šumovita unutrašnjost i južni dio otoka
Iako je otok relativno malen površinom, zahvaljujući bogatom šumskom pokrivaču, lijepo uređenim stazama i brojnim uvalicama do kojih se može doći pješice ili kajakom također je i popularno odredište za ljubitelje aktivnog odmora. Turistička zajednica otoka uredila je dvije turističke staze kroz unutrašnjost otoka koje su popularne među outdoor entuzijastima. Staza borovnica vodi kroz unutrašnjost otoka malim, asfaltiranim stazama i makadamskim puteljcima i idealna je za bicikle ili duža planinarenja. Staza klepca je duža i zahtjevnija, ali zbog prekrasnih pogleda na šibenski arhipelag i udaljene Kornate veoma popularna među planinarima. Pogled se pruža i na Šibenik te zaleđe, a posebno se ističe, naravno, tvrđava sv. Nikole. Planinarska staza "Zlarinski krug" objedinjuje u svojih 13,5 kilometara sve najvažnije vidikovce, vrhove i znamenitosti otoka te je savršen izbor za one koji imaju dovoljno kondicije i motivacije da obiđu otok u jednom mahu. Predviđeno vrijeme prolaska staze je oko pet sati, ali siguran sam da će prekrasni vidikovci natjerati Vas da ne žurite nigdje.
Kako doći
Do Zlarina se može doći redovitom linijom Jadrolinije iz Šibenika ili Vodica. Više puta dnevno, redovna županijska brodska linija (505) povezuje Zlarin, Kaprije, Žirje i Prvić sa obalom i omogućuje jednostavno i brzo povezivanje otoka sa kopnom. Imajte na umu kako na Zlarinu nisu dopuštena vozila pa ćete auto morati ostaviti na kopnu.
