Portal za samostalna putovanja i backpacking

Gozo

tekst i slike: Peter Polić




panoramski pogled na unutrašnjost otoka s glavnim mjestima i znamenitostima

U sjeni glavnog otoka Malte, povezan tek jednom trajektnom linijom koja čini prozor u ostatak svijeta, Gozo je rijetko posjećen ali ipak prekrasan otok malteškog arhipelaga koji se s pravom može nazvati tradicionalna Malta u malom. Često nazivan mlađim bratom Malte, sa površinom nešto manjom od jedne trećine glavnog otoka arhipelaga, Gozo se ističe svojom jedinstvenom ljepotom, daleko bolje očuvanom prirodom te opuštenom i autentičnom atmosferom koja oživljava osjetila i pruža osjećaj bijega u autentično srce Mediterana.


Dok trajekt polako klizi kroz valovito more tjesnaca i prolazi u zavjetrini otoka Comino, trećeg najvećeg malteškog otoka, promatram zelene proplanke na otoku Gozo, tako žive i tako različite od ljetnog, suncem spaljenog krajolika kakav sam navikao na ovom arhipelagu dok sam pred desetak godina proveo ovdje jedno ljeto pod uzavrelim mediteranskim suncem. Iako je sredina prosinca, zelenilo se doima kao da je proljeće na vratima. Nimalo iznenađujuće jer prave zime na Malti zapravo ni nema. "Ovdje su ti gotovo uvijek proljetne temperature. Posebno kad je sunčan dan. Možda tjedan dana bude hladnije kroz cijelu godinu, kad Gregal sa sjeveroistoka donese hladni zrak nad arhipelag. " - kaže mi Dirk, mladi Nizozemac koji se preselio sa svojom ženom na otok i preporodio. "Zimske jakne uopće nemam. U tih nekoliko hladnijih dana obučem malo deblju vunenu majicu ispod vjetrovke i to je to. "



Mgarr luka i trajektno pristanište

Ulazimo trajektom u pomalo pospanu luku gradića Mgarr u kojoj se masivni trajekt čini gotovo kao i cijelo naselje. Već ovdje primjećujem da je Gozo onakav kakva je Malta nekad vjerojatno bila, prije nego je masovni turizam i nekontrolirana gradnja preplavila taj otok veličine Krka a stanovništva dvije trećine Zagreba. Ili možda Malta nikad nije bila takva? Nekadašnje središte vitezova hospitalera uvijek je bilo važno čvorište Mediterana, dok je Gozo vječno u njezinoj sjeni, orijentiran poljoprivredi, ribarstvu i tek u posljednjih nekoliko desetljeća umjerenom turizmu.

Pročitajte i naš vodič SVE ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE PUTOVANJA NA MALTU

Osim Marsalforna i Xlendija koji su polako ali sigurno prerasli u karakteristične turističke oaze na obali, Gozo je uglavnom pošteđen kratkovidnog prenaseljavanja i masovnog turizma. Tradicionalni način života i društvo bolje su sačuvani, središtem otoka dominiraju zeleni pašnjaci i polja koje se i dalje obrađuje tradicionalnim metodama. Kuće na Gozu uglavnom su izrađene od prirodnih materijala, za razliku od nakaradnih betonskih konstrukcija na glavnom otoku nimalo ugodnih oku.



pogledajte i naš video vodič za Gozo (uključite hr titlove)

Prekrasna, monumentalna citadela neslužbenog glavnog grada Rabata (da ne bude nesporazuma, istoimeni grad nalazi se i na otoku Malti pored stare prijestolnice Mdine a problem s istim imenom naprosto dolazi iz arapskog i malteškog jezika u kojem Rabat znači predgrađe). Iako se grad na kartama često spominje kao Victoria, ime koje su mu dali Britanci, domaćini koriste naziv Rabat. Sa zidina citadele pogled se pruža na cijeli otok i dalje na pučinu Mediterana. Nimalo slučajno. Kada su 1551. godine osmanski gusari izveli napad na Gozo bez problema su savladali tada relativno slabe obrambene linije i odveli u ropstvo gotovo cjelokupno stanovništvo otoka. Nakon što su obnovljene i utvrđene zidine u drugoj polovici 16. stoljeća donesena je i odredba prema kojoj svi stanovnici otoka Gozo moraju prenoćiti unutar zidina Citadele. Odredba je ostala na snazi sve do sredine 18. stoljeća. Dakle, bez obzira jeste li ribar koji se otisnuo na otvoreno more, poljoprivrednik koji obrađuje jedno od brojnih otočkih polja ili plemić koji uživa u blagodatima vlastelinskog načina života, kad se sunce utopi u tirkiznim bojama Mediterana morate biti unutar zidina. Iako ni danas stanovništvo otoka nije značajno (oko 31 tisuća stanovnika odnosno tek 5% stanovništva Malte), teško mi je zamisliti da su se baš svi morali zgurati u ovu citadelu svaku večer. Zamišljam festival hrkanja svake noći.



citadela u Rabatu i zvonik katedrale

Unutar zidina proteže se labirint uskih ulica i malih trgova među kojima možete pronaći baroknu katedralu iz sedamnaestog stoljeća te ostatke nekadašnjeg zatvora, ali mene ipak najviše zanimaju pogledi s njezinih kula i zidina. Uživam promatrajući cijeli otok koji pruža kao na dlanu, sa svojim zaselcima, utvrdama i dominantnim crkvama koje su nerazmjerno velike u odnosu na ostale građevine. Na drugom kraju otoka dominantno se izdiže Rotunda, crkva sv. Ivana Krstitelja koja iako se doima starom zapravo je izgrađena tek u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Nastala kao uvećana kopija venecijanske crkve Santa Maria della Salute, izgleda nevjerojatno glomazno na ovom ipak relativno malom otoku. Sa trećom najvećom kupolom na svijetu ostavlja dojam kako izbliza tako i izdaleka, dok se prepoznatljivo uzdiže na pejsažu unutrašnjosti Goza.

Ix Xlendi

Primjećujem kako je otok prilično brežuljkast, što začuđuje uz činjenicu da nijedna uzvisina ne prelazi 150 metara nadmorske visine. Terasasta polja pružaju se kroz čitavu unutrašnjost otoka, tek ponekad ispresijecana pravokutnim kućama i pašnjacima. Iz ove perspektive naselja ne djeluju nimalo reprezentativno, ali opet imaju svoj neki autentičan doživljaj. Izuzev gradića Marsalforn i Ix Xlendi koje je nažalost apartmanizacija pretvorila u pomalo sterilna ljetovališta, sva naselja na otoku zadržala su svoju autentičnost. Prepoznatljiva gradnja od globigerinskog vapnenca sa svojom svjetlosmeđom bojom, okućnicama ukrašenim prekrasnim cvijećem, mladim stablima limuna ili maslina te šareno obojenim prozorima i vratima ulice često izgledaju kao iz razglednice. S obzirom na veoma malu količinu padalina na Malti se ne grade krovovi, već se gornja ploča kuće koristi kao dodatna terasa. U hladnija godišnja doba cijeli otok djeluje gotovo nestvarno zelen.

Wied il-Ghasri uvala u obliku fjorda

zanimljiv prometni znak u unutrašnjosti otoka kraj zaselka Santa Lucia

Snap litice na južnom dijelu otoka



Nastavljam prema zapadu otoka i zaselku Gwerja gdje se nekad nalazila najpopularnija znamenitost otoka: Azurni prozor odnosno prirodni luk nastao i na kraju nestao djelovanjem valova i erozije. Iako turisti prvenstveno dolaze vidjeti mjesto gdje je luk nekad bio i gdje danas zapravo nema ničega osim još jedne stijene koja se spušta u morske dubine, u neposrednoj blizini i dalje se nalaze zanimljivi prirodni fenomeni. Unutrašnje more geološki je najzanimljiviji. Zapravo je riječ o prirodnoj laguni koja je odvojena od otvorenog mora visokim, strmim liticama ispod kojih se pruža stotinjak metara dugačak prirodni tunel kroz koji čamci lokalnih ribara prolaze kako bi doplovili do otvorenog mora. U blizini se nalazi i Blue hole, popularno mjesto za ronioce, gdje se u od valova zaštićenom prirodnom bazenu nalazi veoma duboki usjek idealan za ronjenje koji je pak s otvorenim morem povezan podvodnim prolazom.



zaljev Dwerja i Fungus rock

Pogledate li neobično razveden krajolik obližnje uvale koja se na prvu doima poput brežuljkastog atola, pozornost će vam privući stjenoviti otočić koji se poput prirodnog lukobrana nadvio nad cijeli zaljev. Fungus rock svoje ime duguje parazitskoj biljci malteška gljiva odnosno "Fungus melitensis" koja je nekada bila cijenjena zbog svojih ljekovitih svojstava i smatralo se da ima izuzetnu protuupalnu i iscjeliteljsku vrijednost. Kako bi se zaštitila ova rijetka biljka (koja je pogrešno nazivana gljivom), stijena je bila strogo čuvana u vrijeme vitezova Hospitalera i bila je zabranjena svaka vrsta oštećenja ili berbe. Danas na ovoj hridi biljke više nema, ali pogled na njezine stijene, posebice tijekom zalaska sunca i dalje je očaravajući.



plaža Ramla

Izuzev plaže Ramla koja je svojim prakrasnim pijeskom zlatne boje među najljepšim plažama Mediterana, većina obale Goza nije pogodna za kupanje. Međutim, daleko od toga da nije spektakularna. Prekrasne litice s kojih se pružaju nevjerojatni pogledi ne samo na more već i na unutrašnjost otoka, uvale kraj naselja Xlendi i Marsalforn pružaju ugodna mjesta za šetnju uz samo more te uređene plaže a Wied il-Ghasri, potopljeno korito povremenog potoka doima se poput pravog minijaturnog fjorda.



prirodne solane uz Marsalforn

Solane pored Marsalforna slikovito prikazuju kako je privreda soli izgledala prije više od tisuću godina i veoma malo se promijenila do danas. More natapa male, plitke bazene izrezbarene u mekanoj vapnenačkoj stijeni da bi potom sunce isušilo te bazene i ostavilo samo morsku sol. Teško može biti prirodnija metoda od ove. To je samo uvod u povijesno blago otoka Gozo: nekoliko kilometara u unutrašnjost od Marsalforna nalaze se ostaci hrama Ggantija, jedne od najstarijih građevina izgrađenih ljudskom rukom u povijesti (sve do nedavno smatrala se najstarija slobodnostojeća građevina na svijetu ali u posljednje vrijeme ipak se kao takva ističe Gobekli Tepe u jugoistočnoj Turskoj). Fascinantni hramovi izgrađeni tijekom neolitika u obliku lista djeteline sa središnjim prolazom smatraju se mjestom na kojem su se odvijali rituali posvećeni kultu plodnosti i bili su u upotrebi više od tisuću godina.



Inland sea, jezero povezano prirodnim tunelom ispod litica sa otvorenim morem

Iako je Gozo prepun zanimljivih turističkih atrakcija njegova najveća vrijednost je autentičnost koja se zadržala na otoku. Čak i u srcu sezone dok sjednete na kavu na glavnom trgu u Rabatu većina ljudi pričat će teško razgovjetnim, semitskim jezikom Maltežana. Oko vas će biti domaće stanovništvo, dok će turisti tek sporadično dolaziti i prolaziti uglavnom kao dio organiziranih jednodnevnih izleta.



kava i pastizzi pastizzi tal-irkotta na glavnom trgu u Rabatu

Uz ukusnu kavu ne propustite isprobati i jednu od varijacija pastizza, hrskave pite punjene ricotta sirom ili kašom od graška. To je omiljeno jelo stanovnika otočja, dostupno na svakom koraku, od trgovina specijaliziranim za pastizze, kafićima, barovima i restoranima. Ove popularne ulične poslastice obično su oblika dijamanta ili kruga. Izrađuju se od tankog tijesta koje se razvlači i slaže s maslacem između slojeva kako bi postiglo svoju karakterističnu hrskavost. Najčešći punjenja su ricotta (pastizzi tal-irkotta) i curry od graška (pastizzi tal-piželli), ali mogu biti punjene i drugim sastojcima poput inćuna, konzervirane govedine ili jabuka. Upravo je doživljaj svakodnevice otoka ono što je njegova najveća vrijednost. Srce Mediterana kakvo je nekad bilo.

Kako doći

Malta i Gozo su povezani trajektom. Polasci su gotovo neprestani, održava se doslovno pomorski most preko kanala Gozo. Vožnja traje oko dvadeset i pet minuta i cijena je 4,65 eur po osobi, u oba smjera (4,05 eura nakon 20 sati). Naplaćuje se u smjeru Gozo - Malta.

Do Malte je najlakše doći redovitom linijom Ryanaira iz Zagreba po veoma povoljnim cijenama izvan glavne ljetne sezone. Letovi su ponekad dostupni već za tridesetak eura povratno, o čemu redovito izvještavamo u našim novostima.

Pretraži najpovoljnije letove do Malte

Javni prijevoz

Na otoku je aktivno ukupno 15 autobusnih ruta. Autobusi voze svakog sata u oba smjera, osim linije 301 između Victorie (Rabata) i Mgarr-a (trajektne luke), koja vozi svakih 30 minuta. Ovi rasporedi vrijede svaki dan, tijekom cijele godine, bez obzira na zimu ili ljeto. Mreža stanica je veoma razgranata i najlakše se pretražuje preko Google karata, s obzirom da su vozni redovi prilagođeni live prikazu na kartama.

Karte se mogu kupiti direktno od vozača prilikom ulaska u autobus. Plaćanje se može izvršiti gotovinom, po mogućnosti točnim iznosom, ili korištenjem beskontaktne kreditne/debitne kartice, jednostavno je potrebno prisloniti je na čitač pored vozača. Gotovinska karta kupljena direktno u autobusu vrijedi 2 sata. Tijekom tog vremenskog perioda putnici mogu ulaziti u druge autobuse validirajući kartu na uređaju za karte blizu vozača.

Moguće je koristiti i besplatan prijevoz, ukoliko kupite Talinja karticu. Više o tome u našem VODIČU ZA PUTOVANJE NA MALTU.




Booking.com

objavljeno: 2023-12-21



Pratite nas:



Aktualno:

Sardinija iz Trsta od 30 eura povratno

Podgorica iz Zagreba od 30 eura povratno

Marseille iz Zagreba za 30 eura povratno

London za 30 eura povratno iz Zagreba

Pariz iz Zagreba za 34 eura povratno



Povezano:

Malta iz Zagreba za 32 eura povratno

Malta iz Trsta za 28 eura povratno

Malta iz Beča za 22 eura povratno

Malta: Sve što trebate znati

Gozo coastal walk

Valletta

Dresden

Krakov

Najbolje u 2024. prema Lonely planet

Ptuj

Velika Planina


Pogledajte još:

Dresden


Krakov


Najbolje u 2024. prema Lonely planet


Gozo


Malta: Sve što trebate znati








Video:



Mali trikovi: